HLADNO CEĐENA ULJA - I deo

Hladno ceđena ulja su, po rečima dermatologa, „heroji novog doba“ kada je nega kože u pitanju, a posebno kada je reč o suvoj i osetljivoj koži koja zahteva konstantnu negu. Uz svakodnevnu upotrebu, ova hranljiva ulja utiču na vidno bolje stanje kože i kose.

Šta su hladno ceđena ulja?

Hladno ceđena ulja su ulja dobijena prirodnim postupkom, tj. mehaničkim, hladnim presovanjem delova biljaka (najčešće semena), samo jedne sirovine.

Postupak se izvodi bez korišćenja visokih temperatura i raznih rastvarača, bez dodavanja stabilizatora i aditiva, a može se prečišćavati isključivo taloženjem, filtracijom, centrifugiranjem I pranjem vodom.

Ova ulja se proizvode u manjim količinama od ulja dobijenih procesom ekstrakcije I skuplja su.

Zašto baš hladno ceđena ulja?

Apsolutno su prirodna i neškodljiva. Smatra se da su efikasna u borbi protiv bora, hidriraju kožu i sprečavaju njeno isušivanje, hrane je i regenerišu, a permanentnom upotrebom stabilizuju proizvodnju sebuma na koži.

Neophodno je napraviti izbor najboljeg ulja za određeni tip kože (npr. što je ulje teže, ono će teže prodirati u kožu i naravno sporije upijati, a sa druge strane, što je lakše brže će ga koža apsorbovati).

Upotreba

• Masna i mešovita koža
Za masnu i mešovitu kožu, koja je sklona aknama i bubuljicama, preporuka je da se ulje ili kombinacija više ulja utrljava na kožu isključivo uveče po 2-3 kapi.

• Normalna i suva koža
Za normalnu i suvu kožu se preporučuje korišćenje ujutru i uveče na čisto lice, takođe po 2-3 kapi.

Hladno ceđena biljna ulja po tipovima kože

Ulja namenjena mešovitoj koži su sledeća:

Lešnikovo ulje

Ulje lešnika je ušlo u svet kozmetike kao sredstvo za zaštitu od UV zraka i ostalo je na vodećoj poziciji, jer sadrži α-tokotrienol (u većoj količini, dok se tokoferoli nalaze u tragovima), koji je daleko moćniji u zaštiti kože od štetnog uticaja UV-zraka, tačnije, osim što apsorbuje UV zrake, štiti i od posledica njihovog dejstva. Spada u brzoupijajuća i ulja, poprilično je stabilno zbog sadržaja vitamina E.

Ovo ulje daje veoma stabilne emulzije, koje se teško kvare, pogodno je za „anti-age“ tretmane i to u kombinaciji sa uljima koja su bogata tokoferolima (ulje pšeničnih klica, ulje semenki brusnice...).

Kokosovo ulje

Kokosovo ulje je na temperaturama do 20oC čvrsta mast, a na višim temperaturama se topi i prelazi u tečan oblik.

Prijatno je za kožu i kosu, dajući im sjaj. Brzo se upija u kožu, i ima intenzivan slatkast miris.

Osim u pakovanjima za kožu i kosu, izradi krema i mleka za telo, zbog sadržaja laurinske kiseline idealan je i za izradu sapuna.

Ulje divljeg lana

Ulje lana je veoma masno i veoma se sporo upija u kožu, pa se preporučuje za intenzivnu regeneraciju suve kože.

Ovo ulje je sklono brzom kvarenju i oksidaciji, što govori u prilog tome da se sa njim mora biti oprezan i stabilizovati ga, kako bi preparati za negu kože bili sigurni za upotrebu.

U kombinaciji sa uljem pšeničnih klica je sasvim bezbedno, jer visoki sadržaj vitamina E iz ulja pšeničnih klica uspeva da konzerviše ulje lana.

Arganovo ulje

Argan je biljka u koja raste u obliku velikog grma, u severnoj Africi. Samo ulje se dobija iz semenki ploda.

Blagog je mirisa, namenjen zreloj i suvoj koži, ali ga i  ostali tipovi kože mogu koristiti. Od njega mogu da se prave hranljiva ulja, kreme za suvu kožu, pakovanja za kosu i nokte...

Arganovo ulje ima uravnotežen odnos oleinske i linolne kiseline, zatim karotenoide, vitamin E, polifenole, sterole, što doprinosi njegovom zaštitnom i „anti-age“ efektu, kao i protivupalnom i regenativnom delovanju. Koristi se još kod masne kože i kože sklone aknama i bubuljicama, u proizvodima za sunčanje...

Sledeće nedelje možete očekivati preporuku biljnih ulja za masnu i suvu kožu, dok ćemo u narednom periodu obraditi temu normalne kože, kao i biljna ulja za sve tipove kože. Takođe posvetićemo pažnju zreloj koži, osetljivoj koži i problematičnoj koži,



Komentari

Ostavite komentar